Mogućnosti provere je “tajna” broj četiri
Mogućnost provere računovodstvenih informacija u osnovi se svodi na povezivanje glavne knjige, analitike i bilansa. To povezivanje se vrši otvaranjem u glavnoj knjizi računa otvaranja, računa zatvaranja ili izravnavanja i računa gubitka i dobitka.
”Princip mogućnosti provere predstavlja zahtev međusobnog povezivanja poslovnih knjiga, knjiga i bilansa, knjiga i dokumenata, samih dokumenata i njihovo upoređenje sa stvarnim stanjem ili promenom, sračunato na kontrolu (proveru) pouzdanosti ili poverenja u sadržinu promene, stanja ili informacije.“
Međusobno povezivanje knjige i dokumenta vrši se unošenjem naziva i broja dokumenta u knjige, i stavljanjem strane dnevnika i broja (naziva) konta u dokument. Izvorni dokumenti se povezuju ugovorima, internim pravilima i opštim propisima, a izvedeni dokumenti (specifikacije, spiskovi, rekapitulacije) izvornim dokumentima i knjigama iz kojih su preuzete informacije.
Kako je to rešeno u svakodnevnom radu?
Softver mora da omogućava povezivanje poslovnih knjiga, analitike i bilansa, knjiga i dokumenata kao i dokumenata međusobno. Monolitnost softvera omogućava prirodu lakog povezivanje jer je sve u jednom softveru koji nema module, te nije potrebno povezivati podatke iz različitih modula nakon što se povežu moduli međusobno. U takvom softveru izveštaji mogu biti čak i interaktivni jer su u jednom momentu svesni svih veza celokupnog poslovanja.Opreznost ili konzervatizam je “tajna” broj pet

Softver i opreznost
Opreznost softver ne može nametnuti korisniku ni na koji način, ali može olakšati primenu ovakvih “tajni” na sastavljanje bilansa jednostavnošću i jasnoćom kojom se bilansi rade, ali i konzistentnošću podataka koje nude u izradi bilansa. Ako se podacima koje softver pokazuje ne može verovati, kao kod softvera koji imaju mogućnost promene proknjiženih stavki, dokumenata i slično, ni ova pa ni druga “tajna” neće moći biti primenjene ispravno.“Tajna” broj šest je jasnost
“Tajna” jasnosti se pre svega odnosi na zahtev nemešanja računovodstvenih i bilansnih kategorija i podrazumeva da se elementi aktive, pasive, rashoda i prihoda iskazuju u punom iznosu i da se raščlanjuju po unapred određenim kriterijumima. To znači da nije dozvoljeno prebijanje pozicija, jer bi svako eventualno prebijanje pozicija ili mešanje računovodstvenih i bilansnih kategorija dovelo do stvaranja nepodobne osnove za ocene i zaključivanje.
“Princip jasnosti predstavlja zahtev da knjigovodstveni podaci ili informacije budu zabeleženi i prikazani na način koji omogućava sticanje tačne predstave ili slike o toku poslovanja, stanju i progresu preduzeća. Na stvaranje istinite predstave o imovinskom položaju i postignutom rezultatu u velikoj meri utiče jasnoća ili knjigovodstvena transparentnost.

A u praksi je to primenljivo tako što
Softver mora da ima potpuno i jasno generisanje stavova knjiženja, a ne skraćene šeme ili šablone knjiženja koje radi ubrzanja procesa ili nedostatka celokupnosti sistema prave nejasna i nepotpuna knjiženja.Takođe, program na osnovu kog donosite strateške odluke za svoje poslovanje ne sme dozvoliti brisanje, već samo ispravljanje pogrešnog knjiženja, ali tako da se u svakom trenutku vidi i ispravno i pogrešno knjiženje. Ovo, u današnje vreme ignorisanja zakona, pre izgleda kao jeres nego kao primena “tajne”, ali tehnologiju ne treba zloupotrebljavati na svoju štetu, već je upotrebljavati u svoju korist.
Za sad toliko, uskoro ćemo Vam otkriti još tri, finalne, tajne. Budite blizu… 🙂
Prethodni blog post: Kako da komitent zna svoje stanje, a da Vam ne oduzima vreme?